Divlja šparoga (lat. Asparagus acutifolius) samonikla je biljka mediteranskog područja. Poznata je po svojim mladim proljetnim izbojcima koje mnogi s nestrpljenjem traže u prirodi. Ti nježni izdanci cijenjeni su zbog svog karakterističnog, blago gorkastog okusa, ali i zbog visoke nutritivne vrijednosti.
Šparoga je bogata vitaminima A, C, E i K, folnom kiselinom, vlaknima i antioksidansima te mineralima poput željeza, kalija i kalcija. Zbog svog nutritivnog sastava posebno je cijenjena među ljubiteljima zdrave prehrane. Iznimno je pogodna za dijabetičare, a preporučuje se i trudnicama zbog visokog udjela folne kiseline. Često se ističe i kao namirnica koja pridonosi zdravlju srca, krvnih žila i bubrega.
Osim po jedinstvenom okusu i vrijednom nutritivnom sastavu, divlje šparoge poznate su i po svojoj visokoj cijeni. Razlog tome je što se danas beru isključivo u prirodi, a njihova dostupnost ovisi o vremenskim uvjetima i kratkoj proljetnoj sezoni, zbog čega su dostupne samo u ograničenim količinama.
Upravo nas je to potaknulo na razmišljanje: zašto se divlje šparoge ne bi mogle uzgajati i u vrtovima, voćnjacima ili drugim nasadima?
Odgovor na to pitanje danas su naše sadnice divlje šparoge, koje omogućuju da ovu cijenjenu samoniklu deliciju uzgajate i u vlastitom vrtu.
OPG Granum prvi je specijalizirani uzgajivač divljih šparoga (Asparagus acutifolius) u Hrvatskoj. Uz proizvodnju sadnica, divlje šparoge uzgajamo i na našim nasadima.
Iza OPG-a Granum stoji mladi poljoprivrednik i agronom Ivan Škugor. Ivan je svoju ljubav prema zemlji pretvorio u specijalizirani uzgoj divljih šparoga, nastavljajući obiteljsku poljoprivrednu tradiciju na moderan i inovativan način.
Prvi proizvođač sadnica divlje šparoge u Hrvatskoj
Prirodan uzgoj
Sadnice vrhunske kvalitete, razvijenog korijena
Divlja šparoga smatra se jednim od najzdravijih povrća. Uz vlastiti uzgoj možete uživati u svježim i nutritivno bogatim izbojcima u vrtu.
Divlje šparoge s tržnice često su tvrde i već ubrane danima ranije. U vlastitom vrtu berete ih svježe, točno kada vam zatrebaju.
Jednom posađena šparoga može davati izboje i više od 20 godina. Svake godine biljka postaje snažnija i daje sve više mladih izboja.
Uzgoj u vlastitom vrtu štedi vrijeme: nema traženja po šumi. A tu je i sigurnost, jer nema straha od zmija, izgrebanih ruku i kazni za neovlašteno branje.
Može rasti uz rubove vrtova, zidova, voćnjaka i maslinika. Tako se koristi prostor koji često ostaje neiskorišten.
Potražnja za divljom šparogom stalno raste. Zbog ograničene ponude postiže visoku tržišnu cijenu.
Iako je mediteranska biljka, divlja šparoga dobro podnosi i kontinentalnu klimu. U njenim blagodatima mogu uživati i oni koji je posade u vrtovima hladnijih područja.
Kada se jednom primi, divlja šparoga zahtijeva vrlo malo održavanja. Otporna je biljka koja ne traži često zalijevanje ni kemijsku zaštitu.
Sve sadnice su dvogodišnje, razvijenog korijena i spremne za sadnju. Besplatna dostava u cijeloj Hrvatskoj.
16 komada
Idealno za manju obitelj i hobi vrtlare.
Na sljedećem koraku možete dodati još paketa
28 komada
Idealno za jednu obitelj i vlastitu proljetnu berbu.
Na sljedećem koraku možete dodati još paketa
42 komada
Za veći vrt i ozbiljniji urod kroz godine.
Na sljedećem koraku možete dodati još paketa
Na upit
Za veću količinu ili preuzimanje na sjedištu gospodarstva.
Sve sadnice uzgojene su na hrvatskom OPG-u i stare su 2 godine — spremne za uspješan početak uzgoja.
Sadnja divlje šparoge
Divlja šparoga najbolje uspijeva na rubnim dijelovima vrta i uz zidove. Preferira polusjenu pa se može saditi i ispod ili između voćaka. Izbjegavajte mjesta na kojima se zadržava voda.
Iskopajte sadnu rupu i dodajte malu količinu peletiranog gnojiva. Sadnicu učvrstite zemljom i dobro zalijte. Preporučuje se malčiranje slamom ili biljnim ostacima kako bi se smanjio rast korova i zadržala vlaga.
Divlja šparoga dobro podnosi sušu. Za obilniji urod preporučuje se zalijevanje jednom tjedno tijekom ljetnih mjeseci.
U prve dvije godine redovito uklanjajte korov oko biljke. Tijekom zime odrežite nadzemni dio kako bi biljka energiju usmjerila u razvoj novih izboja. Povremeno dodajte organsku tvar i hranjiva za bolji rast i veći prinos.
Prve dvije godine preporučuje se ne brati mlade izboje. Dopustite biljci da razvije snažan korijen i nadzemnu masu koja će osigurati dugoročan urod.
Nakon početnog razdoblja razvoja, divlja šparoga svake godine daje sve više jestivih izboja. Uz pravilnu berbu i dhranu, biljka će izbacivati mlade šparoge više od 20 godina.
Divlja šparoga bere se dok su izdanci mladi, nježni i prije nego se počnu granati. Tada imaju najbolji okus i teksturu.
Preporučuje se pustiti izdanak da naraste oko 40–50 cm, a zatim odlomiti gornjih 15–20 cm mekanog dijela. Donji dio nastavlja rasti i hrani biljku.
Preostali dio izdanka pretvara se u šparožinu koja fotosintezom jača korijen i omogućuje sve veći urod iz godine u godinu.
Ako berete niže izdanke, uvijek ostavite nekoliko šparoga da slobodno rastu kako bi biljka zadržala snagu i dugoročnu rodnost.
Da. Divlje šparoge mogu podnijeti niske temperature, pa je uzgoj moguć i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Najvažnije je odabrati dobro drenirano tlo i izbjegavati položaje gdje se voda zadržava preko zime, jer stajaća voda može uzrokovati truljenje korijena i propadanje biljke.
Divlje šparoge nemaju značajnih specifičnih nametnika ni bolesti koje redovito uzrokuju probleme u uzgoju. Povremeno se mogu pojaviti gusjenice koje se hrane mladim izbojcima ili šparožinom. U tom slučaju preporučuje se ručno uklanjanje, što je najjednostavniji i potpuno dovoljan način zaštite u vrtnoj proizvodnji.
Proljetni mraz može oštetiti divlje šparoge samo ako su već počele nicati. U tom slučaju mladi izboji mogu uvenuti i propasti. Važno je naglasiti da mraz ne uništava cijelu biljku, već samo nadzemne, jestive izboje. Biljka će nakon toga ponovno potjerati nove šparoge. U područjima gdje su proljetni mrazovi česti preporučuje se mlade izboje prekriti agrotekstilom radi zaštite.
Sadnice naručuju svi koji žele ovu proljetnu deliciju imati u vlastitom vrtu. Divlja šparoga je iznimno zdrava i ukusna, ali ujedno i skupa sezonska namirnica. Vlastitim uzgojem rješavate problem visokih cijena na tržnici, ali i potrebu za odlaskom u prirodu, gdje često prijete zmije, trnje i izgrebane ruke. Uzgoj u vrtu štedi vrijeme — a vrijeme je danas najvrjedniji resurs.
Divlje šparoge smatraju se jednom od najzdravijih proljetnih namirnica jer su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima. Posebno su bogate folatima (vitamin B9), koji su važni za trudnice jer doprinose pravilnom razvoju ploda i stvaranju crvenih krvnih stanica. Osim toga, sadrže vitamin C, vitamin A, vitamin K te vitamine B skupine koji podržavaju imunitet, energiju i zdravlje živčanog sustava. Divlje šparoge prirodno sadrže vlakna i djeluju kao blagi diuretik, pa se preporučuju osobama koje žele potaknuti probavu, smanjiti zadržavanje vode u organizmu i podržati detoksikaciju organizma.
Sadnice divljih šparoga odličan su i drugačiji poklon za sve ljubitelje vrtlarenja i domaće hrane. Posebno su lijep izbor za naše starije — bake i djedove koji vole ovu namirnicu, ali više nemaju snage za duge šetnje i berbu u prirodi. Uzgojem u vlastitom vrtu šparoge su im uvijek nadohvat ruke. Idealne su i za vlasnike vikendica, jer šparoga ne zahtijeva mnogo brige. Jednom je posadite, a kasnije samo dođete za vikend i uberete svježe izboje.
Divlja šparoga je trajnica koja može rađati više od 20 godina na istom mjestu. Isporučuju se dvogodišnje sadnice koje je prve dvije godine potrebno ne brati, kako bi biljka razvila snažan korijen i postala dugoročno produktivna. Nakon tog razdoblja šparoga svake godine daje sve više izboja, a potpuno razvijena biljka može proizvesti i do 40 mladih izboja po sezoni.
Riječ je o oštrolisnoj šparogi (Asparagus acutifolius), vrsti koja se tradicionalno naziva divljom šparogom jer se donedavno gotovo isključivo brala u prirodi. Iako je uzgajamo u vrtu, riječ je o istoj divljoj vrsti koja raste u prirodi. Ona je i dalje divlja — samo dostupnija i lakša za uzgoj.
Da — u pravilu rađa više. U vrtu šparoga ima kontrolirane uvjete uzgoja, što znači da je možemo zalijevati, gnojiti i po potrebi dohranjivati. Posebno je važno ljetno zalijevanje, jer tijekom ljeta divlja šparoga formira izboje za sljedeće proljeće. Uz dovoljno vlage i hranjiva biljka razvija snažniju krunu i daje veći broj izdanaka. U prirodi šparoga nema kontrolirane uvjete rasta, već u potpunosti ovisi o vremenskim (ne)prilikama, pa je prinos često manji i nepredvidiv.
Teško tlo u kojem se zadržava voda može predstavljati problem u uzgoju divlje šparoge, jer dugotrajna vlaga uzrokuje truljenje i propadanje korijena. Kako bi uzgoj bio uspješan, potrebno je tlo prorahliti i poboljšati njegovu prozračnost. Preporučuje se dodavanje kokosovih vlakana ili sličnog organskog materijala koji poboljšava strukturu tla i drenažu. Također je vrlo korisno saditi šparoge na povišene gredice, čime se omogućuje otjecanje viška vode i stvaraju povoljniji uvjeti za rast biljke.
Imate pitanje o sadnicama ili uzgoju? Slobodno nam se javite.